ZADARSKI LUK

URBANI KONTEKST

Poluotok i uvala Jazine povezani su kao likovi u zrcalu. Pozicije duž rubova poluotoka i uvale imaju iste strukturalne karakteristike. Što je poluotoku punta uvali je čelo – mjesta s posebnim značenjskim i simboličkim osobinama. Značenja se umnažaju i reflektiraju kako se grad razvija a stupanj urbaniteta raste. No, ne radi se o istim urbanim formama koje se zrcale u slici poluotoka i uvale. Dok se na vrhu poluotoka urbanost povećava čela uvala zadržavaju karakteristike «urbanih praznina», jednu vrstu prijelaza između dvije gradske cjeline. Izgrađenost je u pravilu niska, najčešće se radi o međuprostorima u kojima se odvijaju javne gradske funkcije – parkovi, trgovi, tržnice i itd. Zamisliti na takvoj poziciji strukturu visokog simboličkog značenja, fokusnu točku koja ujedinjuje aspiracije cijeloga grada i njegove okolice, znači restrukturirati postojeći tradicionalni kontekst uvale u novi urbani sustav koji će podići razinu značenja i promijeniti percepciju mjesta.  

URBANISTIČKA KONCEPCIJA

Zadana zona obuhvata uvale ima trodijelnu strukturu, zahvaća dio akvatorija u čelu uvele, uski obalni pojas i dio zaobalnog prostora. Uzdužni profil pokazuje da se radi o posebnom odnosu mora i tla u kojem se čita stalna preobrazba njihovih prirodnih karakteristika. Širenje grada je izazvalo nasipavanja uvale i stalno mijenjalo obalnu crtu i dubine mora.

U trijadi uzdužnog profila lako se čitaju segmenti mora, neizgrađenog tla i artificijelnih formi, koji vode različitim anticipacijama formiranja prostornih struktura. Mali segment akvatorija u čelu uvale mjesto je najvećeg memorijalnog potencijala, crta na kojoj se susreću dva prirodna fenomena, more i tlo. To mjesto je izvorište najsnažnijim imaginacijama i značenjskim interpretacijama, fokusna točka za sve poglede iz okolnih gradskih pozicija i zbog toga je odabrano za poziciju spomenika pobjedi.  

Slijedeći segment prostorne trijade je park, forma kojega se zadržava u potpunosti, uz dodatak lučnog bazena na jugoistočnom rubu, koji na simboličkoj razini ima ulogu memorije na nasipavanje tla koje je nekoć bilo more, a na funkcionalnoj pomaže promjeni mikroklime snižavajući temperaturu neposredne okolice u žarkim ljetima.

U trećem dijelu trijadne kompozicije, na prostoru bivše tržnice, smještena je gradska galerija u podzemnoj strukturi skupa s jednom podzemnom etažom garaža. Krov gradske galerije funkcionira kao novi gradski trg namijenjen različitim javnim manifestacijama, povezanih s kulturom i zabavom uz servisnu podršku koju galerijska infrastruktura može podržavati.

LUK

Spomenik pobjedi je oblikovan kao lučna forma, zasnovana na arhetipskom predlošku formativnog i simboličkog značenja. Lučna forma je jedan od najstarijih načina slavljenja pobjede – slika koja pripada svim vremenima i svim vizualnim medijima, od slikarstva i kiparstva do arhitekture. Izvorno značenje je mitsko, oslanja se na oblik aure pobjednika a materijalizira se kao lučna struktura u linearnim i prostornim interpretacijama.

Funkcija znaka nalazi se u njegovoj napetosti, potencijalnoj energiji koja se čita kao akumulacija velike snage. Stoga se doznačuje pobjednicima koji su za svoja djela morali uložiti nadljudske napore sačuvane u mitskim susretima ljudskog i božanskog.

Ispred luka je postavljen «amfibijski trg», plutajuća struktura sastavljena od pontonskih elemenata prekrivenih drvenim podom. Ova ploha u danima svečanosti ima ulogu svečanog prilaza luku a u danima svakodnevnice služi za slobodne i ad-hoc aktivnosti, relaksaciju i dokolicu. U prostornom smislu platforma je urbani okvir zbivanjima oko spomenika.

Posebnost Zadarskog luka nalazi se u njegovoj poziciji, utemeljenosti u morsko dno iz kojeg izranja i nadvisuje obrise u čelu uvale, u njegovoj geometriji, dinamici nagiba, profiliranju strijele luka te materijalu od kojega je sačinjen. Namjera je autora da luk postane novo obilježje grada koje će se pridružiti njegovim povijesnim simbolima kao i novonastalim formama Morskih orgulja i Pozdrava suncu.

Nosiva konstrukcija luka predviđa se od armiranog betona, punog presjeka do polovice visine luka, te sandučastog AB presjeka u gornjoj polovici visine luka (debljina stjenke 20 cm). Temeljenje se predviđa na temeljnim stopama, usidrenim u morsko dno, dimenzija 15.00 x 1.50 m, dubine 2.0 m.

S obzirom na izloženost armiranog betona u morskom okolišu potrebno je u fazi glavnog projekta propisati minimalnu čvrstoću I sastav betona te zaštitne slojeve betona do armature prema normama HRN EN 206-1 I HRN ENV 1992 (razred izloženosti, vodocementni omjer, minimalna količina cementa, razred betona, propusnost betona-koeficijent difuzije).

Predviđa se pokrivanje armirano-betonske konstrukcije luka pločama od inox lima na potkonstrukciji, debljine stijenke minimalno 2 mm. Osvjetljenje luka predviđa se izvesti podvodno.

NOVA GRADSKA LOŽA

Podzemna struktura gradske galerije, novi trg na njezinom krovu i okomita instalacijska struktura u njegovu čelu generiraju sustav koji u suvremenoj dimenziji grada i njegovim urbanim potencijalima formiraju Novu gradsku ložu. Metafora gradske lože upućuje na tradiciju grada koji u svojoj povijesnoj strukturi sadrži već takvu formu koja je danas u funkciji. Ono što bi Nova gradska loža trebala omogućiti jesu javni programi koji prelaze kapacitete i opsege tradicionalnih mjesta i omogućavaju da se na mjestu koje je fokusna točka svih gradskih mreža, održavaju programi koji odgovaraju suvremenim potrebama grada.                                                   

Krov gradske galerije formiran je kao novi gradski trg na kojem se odražavaju različite manifestacije i privremeni javni programi. Okomita konstrukcija u dnu trga treba omogućiti infrastrukturnu podršku programima ali postati i dio arhitektonskog sustava galerije na način da asimilira funkcije lobby-ja galerije s informacijskim punktom, knjižarom, prodajom suvenira i agencijom za prodaju ulaznica za sve priredbe u gradu. Objekt je zamišljen u tipologiji «konstrukcija+izmjenjivi programi». On treba servisirati različita događanja na trgu – koncerte, priredbe, prigodne sajmove, ulične sportove, «meeting points», vidikovce i sl. Kao hibridna struktura prožeta kretanjem kroz platforme i zelenilo ima karakteristike okomitog gradskog vrta.

OKOMITI GRADSKI VRT

Čelična konstrukcija sadrži kazete za biljni supstrat, hranjiva i vodu te omogućava vertikalno širenje penjačica u dva ili više nivoa. Tanki čelični okomiti kablovi pridonose dodatnom rastu i zgušnjavanju penjačica koje time tvore vertikalni zeleni zid.

Selekcija biljnih  vrsta proizašla je iz klimatskih uvjeta, autohtonosti, estetske vrijednosti te njihove međusobne interakcije.

Dominantnu penjačicu čini vrsta jasminum grandiflorum koja svojim zimzelenim listom stvara podlogu za ostale biljne vrste. Svojim intenzivnim mirisom pruža posjetiteljima ugodan boravak na otvorenom. Intenzivan cvat vrsta poput bugenvilije (bougainvillea bignonia) i pasiflore (passiflora p. Caeurela) stvara dojmljivu igru boja i mirisa koji se isprepliću duž cijele konstrukcije.