Obala, riva, mandrač, luka ili lučica, marina, mul, privez… elementi su koji će dati prepoznatljivost  svakom obalnom naselju.  Mjesto dodira kopna i mora, osnovnih prirodnih cjelina u prostoru grada pretvara se u društveni kontakt. Upravo je obalni potez vitalni prostor javnog i ekonomskog života.  Obzirom na očekivanu programsku složenost nove rive moguće je zamisliti jednu vrstu nautičkog scenarija koji bi počivao na konverziji konvencionalnih programskih paketa. Uobičajni pristup gradnji na obali bi predvidio objekt uz more, pozicioniran negdje između obalne prometnice i mora. Ako se i kad se ne koristi, objekt se mora zaobići. Bez obzira što mu je funkcija uvijek balansirana između gradskih sadržaja uvjetovanih realnim i svakodnevnim potrebama građana i turista s jedne strane, te nautičara i njihovih specifičnih potreba, forma mora iznova naći mjeru odnosa. Uz  ljetni scenarij, potrebno je uvažiti i zimski, kapacitetima znatno reduciran.

Format planiranog objekta je takav da ne dominira prostorom već pokuša zadržati zatečene suodnose prostornih elemenata. Također je intencija zadržati raspoložive javne plohe na način da se površine predviđene za izgradnju nadoknade aktiviranjem krovne plohe kao parterne javne površine. Objekt zadržava otvorene vizure prema moru i sa mora. Oblikovan je kao blaga kosa ploča ispod koje se smještaju komercijalni sadžaji. Sama kosa krovna ploha je dominatno pješačka i isključivo u javnom korištenju. Ostvarena je paralelna riva, uvijek i sa svih strana dostupna te naglašene dinamike.

Ovaj prostor ne bi trebo biti izolirani entitet, važno ga je sagledati u ukupnoj mreži javnog prostora centra Podgore. Javni prostori grada moraju biti međusobno besprijekorno povezani i omogućiti apsolutnu dostupnost svima.  Riva je oblikovana kao mješavina prostora koji imaju različite razine kontrole a načelno pripadaju javnom korištenju. Između rive i pješačke krovne ravnine postoji izravna javna veza preko sustava rampi, stubišta, i liftova za sve kategorije korisnika. Tako je osigurana maksimalna propulzivnost kretanja u javnom prostoru.